Sve stane u ovaj naslov s Bloomberga:
Kripto valute propadaju zbog grešaka Feda.
Znam da u 21. veku imamo kratko pamćenje i teško zadržavamo pažnju, ali ja odbijam da zaboravim da su kripto valute nastale u inat Fedu. Trebalo je da zamene Fed. Trebalo je da centralne i poslovne banke zajedno pošalju na đubrište istorije.
U redu je ako nisu uspele; to je uvek bio preveliki zalogaj. Ali ovakva retorika prvaka kripto scene je otišla korak dalje. Ne da nisu zamenili Fed, nego su Fedu seli u krilo i postali zavisni od njega — i onda ga još kritikuju što nije štampao još para da bi njihov balon potrajao.
Sada je izvesno: kripto valute nisu nikakav hedž i čuvar vrednosti. Naprotiv, one se kreću prociklično, zajedno sa ostalim spekulativnim balonima. Cvetaju kada Fed štampa pare, propadaju kada ih ne štampa.
Generalni problem kripto valuta je što su doživele ogromnu popularnost, ušle u javni i poslovni mejnstrim, a da kao tehnologija još uvek nisu proizvele rezultat. Sada vidimo izduvavanje balona koje kripto valute i blockchain svodi na pravu meru. Možda ta mera nije nula, ali jeste bliža nuli nego prvobitnoj „zamenićemo Fed, ukinućemo banke“ ambiciji.
Kripto je došao sa margina. Počeci bitcoina su u ranim internet forumima, tada mejling listama programera i hakera, takozvanih cypherpunks, u kojima su učestvovali ljudi poput Nicka Szaboa i Hala Finneyja (obojica su mogući Satoshi Nakamoto, pseudonimni kreator bitcoina) i Juliana Assangea (sada čuvenom iz sasvim drugih razloga). Ko god da je pravi tvorac bitcoina, radi se o profilu briljantnog ali subverzivnog autsajdera. Zato se baš Assange zatekao tamo.
Onda je kripto otišao u podzemlje, u mračne krajeve interneta, kada je Ross Ubricht napravio online tržište narkotika i nelegalnih usluga na kojem se plaćalo u bitcoinu. Ubrichtu je FBI ušao u trag i poslao ga u doživotni zatvor. Tada i još nekoliko puta posle toga, države su pokazale da, kada baš hoće, mogu da uđu u trag bitcoinu. I tako je njegova upotreba u podzemlju ograničena.
Do tada je kripto pokret već bio narastao, pa su entuzijazisti i sve manju upotrebu bitcoina u kriminalu proglasili pobedom. Poentirali su da nije tačno da bitcoin koriste kriminalci, ne shvatajući da je beg kriminalaca iz kripta prvi znak njegove slabosti. Ako država može da uhvati kriminalce, onda znači da može da prati i sve nas ostale, da valutu reguliše i oporezuje. A to znači da je jedan ključni argument za kripto — anonimnost i nemoć državnih regulatora pred njim — izgubljen.
Pošto je kriminalna stigma skinuta, kripto valute su polako prelazile na glavnu scenu. Njima nije lako operisati, morate znati šta radite i morate čuvati šifre koje vam omogućavaju da svoje pare kontrolišete (pa su milijarde dolara vrednosti bitcoina gubitkom šifri izgubljene), pa su iznikle posredničke firme kod kojih ste mogli da kupite i čuvate kripto. Nastanak ovakvih firmi već je bio korak ka uvođenju bitcoina u redovne tokove. Njih zovu menjačnicama ili platformama, ali su u sutšini kripto banke jer vam novac čuvaju i prenose.
Te firme su onda dalje ušle u mejstrim. Najveća od njih, Coinbase, je pre godinu i nešto izašla na njujoršku berzu i počela tamo da se kotira. Izlazak na berzu podrazumeva pristanak na veću regulatornu kontrolu. Firme emituju akcije i izlaze na berzu jer je to najbolji način da prikupe novi kapital. Ali tu je i regulacija veća, pa ima velikih firmi koje ne izlaze na berzu baš zato što ne bi da se bakću sa državom. Ipak, kripto entuzijazisti su i izlazak Coinbasea na berzu proglasili pobedom — zaboravljajući na narativ da je kripto, uz pametne ugovore koje je omogućio Ethereum, trebalo da sam gradi svoj paralelni, bolji i slobodniji sistem finansiranja.
Keep reading with a 7-day free trial
Subscribe to Tržišno rešenje to keep reading this post and get 7 days of free access to the full post archives.