Špekulanti u tri čina
Svetske berze su od početka godine u slobodnom padu. To ima dva odvojena uzroka.
Prvi je zaokret centralnih banaka koji je na kraju morao doći. Jedna je stvar inflacija, druga je što tu inflaciju na kraju morate gasiti. Sada smo ušli u tu drugu fazu. Centralne banke će podizati kamate i prestajati sa vanrednim štampanjem. Biće manje novca, privreda će usporiti i to se berzi ne dopada.
Ali da pogledamo drugi razlog. Koje tačno cene padaju?
Berzanski indeks je ponderisani prosek cena akcija firmi, ali se u tom proseku kriju velike razlike. Neke se firme dobro drže, druge su pale umereno, dok se vrednost trećih strmoglavila.
Na primer, indeks akcija listiranih na Nasdaq berzi pada u celosti, ali ga naniže skoro isključivo vuku firme koje prave gubitke. Akcije firmi koje prave profit stoje ili su pale lagano; akcije firmi koje prave gubitke pale su za po više od 30%.
To je u suštini nastavak trenda na koji već neko vreme obraćamo pažnju — na gubitak poverenja u sektore budućnosti poput veštačke inteligancije, genetske medicine, 5G, blockchaina, fintecha i slično. Ali sada ne pada cena samo sektorima daleke budućnosti već i drugim firmama koji prave gubitke. Ako je Fed zaslužan za pumpanje, pa sada izduvavanje berzanskog balona, prvo što se izduvava su kompanije čija vrednost počiva na uverenju da će jednog dana postati profitabilne. Strpljenje je isteklo.
Kada se na tržištu vrti mnogo para, te pare treba negde uložiti. To nije uvek lako, pa ulagačima svašta počne izgledati dobro. Zbog priliva novca vrednovanja svakojakih firmi rastu, pa neko vreme sva ta ulaganja izgledaju isplativo. To mami druge na ulaganja i na kraju dobijamo paralelnu realnost — firme koje uporno prave gubitke vrednujemo visoko zato što ih drugi vrednuju visoko. Sve dok neko svima zajedno ne izvuče tepih ispod nogu.
Na to se može gledati i ovako.
U poslednje dve godine, usred Covida, imali smo koincidenciju dva trenda. Jedan je monetarna ekspanzija po ranije neviđenoj brzini. Drugi je pojava nekoliko inovativnih tehnologija neizvesnog dometa.
Ova dva trenda zajedno dala su krila velikoj berzanskoj spekulaciji. Ne samo novac koji je država delila kroz pomoć, već i novac ozbiljnih ulagača, venture kapital i novac hedž fondova, išao je u svašta — uključujući firme sumnjivog kvaliteta i tehnologije koje se još uvek nisu komercijalno dokazale.
Iz prethodnog teksta o Theranosu mogao se steći utisak da postoje pošteni ljudi i postoje prevaranti. U praksi, linija podele između njih nije tako jasna. Fake it till you make it skoro da je zvanični moto Silicijumske doline. Svi se pretvaraju da rade nešto bitno, svi preteruju, preuveličavaju ili prećutkuju, sve u nadi da će na kraju uspeti nešto dobro da naprave.
Negde prošle godine ispostavilo se da je Nikola, firma koja proizvodi električne kamione, jedna od tih koji mnogo lažu. Nikola uopšte nije bila proizvela nijedan funkcionalni kamion. Lagali su da sami prave svoje delove, kao što ih pravi Tesla. Snimili su lažnu reklamu svog kamiona kako vozi — u stvari je išao nizbrdo bez ikakvog pogona, jer nisu ni imali kamion koji može da vozi. Na kraju je Nikola kažnjena sa 125 miliona dolara, cene akcija su pale, CEO je smenjen, ali niko nije otišao u zatvor. Firma će, izgleda, preživeti. Nedavno je isporučila svoja prva dva prava kamiona.
Veštačka inteligencija je pravi tehnološki prodor. To nije ona opšta inteligencija kojoj su se naučnici nekad nadali, u smislu da kompjuter ume da razmišlja. Ali jeste prodor u smislu da kompjuter može da statistički obradi ogromne količine podataka i izvuče neke zaključke. To se može primeniti. Ali onda naiđete na ovako nešto:
Od 2830 evropskih startapova u oblasti veštačke inteligencije, 40% uopšte ne upotrebljava veštačku inteligenciju.
A ostali je upotrebljavaju manje nego što kažu. U mnogo slučajeva se nešto prodaje kao veštačka inteligencija, a glavninu posla rade ljudi, ručno, negde iza zida.
To nije važno ako ste kupac usluge, ali jeste važno ako ste investitor i akcionar. Uložili ste novac u start-up veštačke inteligencije — a oni posao šalju u Indiju da to hiljadu radnika odradi u Excelu.
Poenta je da je pojam laži i prevare u svetu tehnologije i inovacija očigledno rastegljiv. A kada naštampani novac preplavi tržište i svi traže prilike za nova ulaganja, hiperbole i laži se lakše prodaju. I to je tehnološko-spekulativni balon koji se sada izduvava.
Keep reading with a 7-day free trial
Subscribe to Tržišno rešenje to keep reading this post and get 7 days of free access to the full post archives.