Imaš milion evra na računu u Austriji i imaš isto toliko u dinarima na računu u Srbiji.
Ako je kamatna stopa u Austriji 0%, a u Srbiji 2.5%, šta radiš sa novcem?
Prebacuješ ovaj milion iz Austrije u Srbiju. Iz evra prelaziš u dinare da bi dobio veću kamatu. Ako je kurs dinara prema evru stabilan, u šta nemamo razloga da sumnjamo, razlika od 2.5% kamate je čist dobitak.
Ima raznih kamata, ali uzmimo samo referentne kamatne stope i uzmimo da su one osnova za sve druge kamatne stope u toj valuti. Ima i mnogo razloga zašto kamatne stope u dve zemlje mogu biti različite. Ali ako sav taj šum isključimo, ako se usredsredimo na jedinstvenu kamatnu stopu centralne banke, možemo videti u kom smeru razlika između kamata u dve zemlje deluje.
Narodna banka Srbije je danas podigla referentnu kamatnu stopu na 2.5%. Evropska centralna banka svoju i dalje drži na nuli. U julu će je verovatno podići na 0.25%, ali za sada je i dalje 0%.
Ako je fiksni kurs dinara prema evru kredibilan, razlika između kamatnih stopa, videli smo, priziva priliv iz evra u dinare.
Kada se evro sliva u Srbiju i menja za dinare, Narodna banka Srbije to otkupljuje. Da bi držala kurs fiksnim, ona svaki ponuđeni evro mora otkupiti po istom kursu. Ali takvim otkupom evra koji pristiže, NBS emituje dinare. To onda povećava količinu dinara i podiže cene u zemlji.
Šta smo onda uradili?
Podigli smo kamatnu stopu da suzbijemo inflaciju;
Zbog veće kamatne stope imamo veći priliv evra;
Zbog većeg priliva evra štampamo više dinara (jer ako to ne uradimo dinar će jačati);
Zbog štampanja dinara rastu cene.
Zato u monetarnoj politici ne možete istovremeno imati dva cilja. Ne možete u isto vreme:
ciljati inflaciju domaćim politikama kao što su promene kamatnih stopa
držati fiksni kurs
Kada nastane dilema između ova dva cilja, prevagne jači — onaj za koji je centralna banka više zagrizla. I to je u ovom slučaju kurs. Dizanje referentne kamate stope neće uspeti da spusti inflaciju, jer će NBS svejedno otkupljivati sve devize koje će kroz rast kamata privući i time automatski štampati dinare.
Do sada je NBS mogla da kaže „mi ciljamo inflaciju“, a u praksi vodi politiku fiksnog kursa, jer je i evro imao nisku inflaciju. Sada su dva cilja po prvi put u raskoraku. Neće NBS izazvati neku kursnu katastrofu jer ona ovim jača dinar, ne slabi ga. Ali neće uspeti da spusti inflaciju.
Argumenta radi, hajde da zamislimo i to. Recimo da NBS nekim čudom uspe, da cene u Srbiji porastu 2%, a u evrozoni 10%, dok je kurs dinar-evro i dalje isti. Srbija tada postaje za tih 8% razlike jeftinija od evrozone (ili jeftinija u odnosu na šta god je bio početni odnos cena između nje i evrozone).
Šta se onda dešava?
U ovom slučaju je stvarni kurs dinara prema evru pao. (Na engleskom se to zove real i kod nas prevodi sa realni, ali ovde ima toliko konfuzije sa tom idejom realnog kursa da je to najbolje izbeći. Stvarni je svakako bolji prevod.) A slabiji stvarni kurs pogoduje izvoznicima.
Srbija će svoju jeftinu robu sada više izvoziti u evrozonu. Obratno, u evrozoni će nama sve biti 8% skuplje, pa ćemo manje toga uvoziti. Turistima iz evrozone će Srbija biti jeftinija. Iz svih ovih razloga, povećaće se priliv evra u Srbiju.
I onda ide ista priča — NBS će taj dodatni evro koji pristiže morati da otkupi po fiksnom kursu, a to znači da će emitovati dinare. To će poskupljivati srpsku robu, stvarati inflaciju, sve dok se cene ponovo ne iznivelišu.
Krajnji rezultat je isti kao i kod razlike u kamatama. Ne možete imati fiksni kurs, a voditi sopstvenu monetarnu politiku. Ili je možete voditi, ali nećete ništa postići.
ECB i Fed nekoliko meseci posle sastanaka monetarnih odbora objave zapisnike sa sastanaka. Odluke su naravno poznate čim se donesu, ali zašto su neke odluke donešene, kakvo je bilo rezonovanje članova odbora, šta su bili argumenti, vidi se tek iz zapisnika. Bilo bi dobro da to možemo da vidimo i kod NBS. Možda postoje neki konkretniji bankarsko-finansijski argumenti za povećanje referentne kamatne stope koje ja ne vidim. Ali što se samog monetarnog mehanizma tiče, njeno povećanje neće ništa postići.
Odličan tekst. Imao bih jedno pitanje: hoće li ova promena referentne kamatne stope NBS uticati na buduće stambene kredite u EUR? (možda je glupo pitanje, nisam ekonomista, pa oprostite ako jeste).
Slaviša, naveli ste da nemamo razloga da sumnjamo u stabilnost kursa. Da li pod tim mislite na trenutno stanje ili ste sigurni da NBS moze da odrzi tu stabilnost? Gledamo iz ugla prosečnog Srbina koji pokušava da sačuva i to malo štednje u dinarima što ima. Znamo da ne delite finansijske savete, al eto čisto vaše mišljenje :)