“Fed podigao kamatnu stopu, berze skočile.“
Kako ovo što se dešava ima smisla?
Ima na zaobilazan način.
Osnova svakog razmišljanja o berzi je hipoteza efikasnog tržišta. Ona kaže da cene već uključuju sve poznate informacije.
Ona ne kaže da je tržište uvek u pravu i da je cena uvek tačna. Ali kaže da u proseku ne znamo bolje od te tržišne ocene. I ova je hipoteza u principu nesporna. Zove se hipoteza ali je u stvari zakon.
Neka je cena akcije jedne firme danas $83.45. Ta nam brojka pokazuje tržišni sud o svemu što se o toj firmi zna: sposobnost direktora, snaga konkurencije, verovatnoća recesije, očekivanje da Fed sutra nešto uradi, sve je već tu. Informacije i mišljenja svih ljudi koji nešto trguju susreću se u toj ceni.
Ako makro statistika kaže da privredi odlično ide, ako su prihodi dobri i profiti rastu, to znači da i vrednost akcija firmi treba da bude veća. Kada stvari ne idu dobro, kada preti recesija i profiti padaju, vrednosti akcija takođe idu dole.
To su neke osnovne pravilnosti, ali hipoteza efikasnog tržišta komplikuje stvar. Sve te okolnosti su poznate i zato su već ugrađene u cenu. Da biste na berzi zaradili, vi morate nešto uvideti pre drugih. Morate ispravno predvideti neki budući sled događaja i kupiti ili prodati pre nego što svi ostali to urade.
Kada Fed podigne kamatnu stopu, to generalno destimuliše privredu. Ali ako su svi očekivali skok kamata od 0.50 procentnih poena, a Fed je umesto toga podigao za 0.25, to je neočekivano dobra vest. Zaradiće trgovci koji su razmišljali ne samo ispravno nego i drugačije od ostalih; oni koji su predvideli povećanje od samo 0.25 i zato kupili akcije pre odluke Feda.
Komplikacije su neograničene jer se, kao u šahu, mora razmišljati još i korak ispred drugih.
Može da bude ovako. Ako izađu makroekonomski podaci prema kojima privredi ide loše, to je važna informacija za trgovce. Ali to je i veoma važna informacija za Fed.
(Isto važi i za druge centralne banke ali kod Feda se to najbolje vidi, berza je munjevita i sistem je uređen. Zvanični podaci o inflaciji, nezaposlenosti, rastu i slično izlaze u tačno određeno vreme i čuvaju se u strogoj tajnosti, upravo da se neki insajder ne bi njima okoristio.)
Scenario je, dakle:
Ako se prognoza za privredu pogorša — recimo, nailazi recesija — vrednost firmi bi trebalo da pada.
Ali ako je u privredi stanje loše, Fed će možda spustiti kamate i olabaviti monetarnu politiku.
Ako Fed olabavi, to je dobra vest za buduću vrednost akcija.
Ako mislite da će buduća vrednost akcija biti veća onda ih morate kupiti odmah, pre nego što drugi to urade.
To svi znaju, kupuju odmah i zato cena akcija raste već sada.
Na taj način su loše ekonomske vesti podigle cenu akcija.
Ovo nije hipotetička već stvarna i redovna pojava. Još od negde 2009. godine i svetske ekonomske krize, kada je Fed počeo sa upumpavanjem para da bi spasio banke i ostatak sveta, na američkim berzama je zavladao ovaj naopaki obrazac.
Stiže recesija? Nezaposlenost porasla? Kupuj akcije! Loše vesti su dobre vesti.
Keep reading with a 7-day free trial
Subscribe to Tržišno rešenje to keep reading this post and get 7 days of free access to the full post archives.